Dana 22. svibnja 2014. godine u 16 sati u prostorijama Mjesne samouprave Knežija, Albaharijeva 2, održan je okrugli stol na temu: „Dječja igrališta na području Trešnjevke i Zagreba“ u sklopu projekta „Poticajna obitelj“ koji su financirali Grad Zagreb i Ministarstvo socijalne politike i mladih.
Organizator okruglog stola je Centar za edukaciju i savjetovanje „Sunce“. Na okruglom stolu sudjelovalo je ukupno 20 stručnjaka iz različitih područja od kojih su:
I. Pet vijećnika gradskih četvrti u gradu Zagrebu (ili predstavnici Vijeća): Nada Boban (Gornji grad – Medveščak), Maja Čižić (Črnomerec), Nevena Balen (Donji grad), Dijana Jerković Križan (Donja Dubrava) i Saša Molan (Trešnjevka jug)
II. Stručnjaci iz Gradskog ureda za prostorno uređenje – Odsjek za zelene površine: Vera Valenta i Gordana Žarak
III. Predstavnici iz Zagrebačkog Holdinga – Zrinjevac: teh. dir. Jure Leko i dir. održavanja Marko Smolčić
IV. Ravnateljica Obrazovnog centra za prevenciju nesreća: Kristina Švagalj Kramarić
V. Predsjednik Centra za kvalitetu i sigurnost: Marinko Kramarić
VI. Predstavnica Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti ULUPUH i Foruma za kulturu krajobraza: krajobrazna arhitektica Ivanka Mlinarić
VII. Predstavnica Udruge „Vilenice“: krajobrazna arhitektica, Marina Butorac
VIII. Centar za socijalnu skrb, Gornji grad – Medveščak: soc. rad. Janja Samardžić
IX. Predstavnik Hrvatskog školskog športskog saveza: prof. kineziologije Stjepan Crnokić
X. Predstavnici Centra za edukaciju i savjetovanje „Sunce“: predsjednica Upravnog odbora i prof. psihologije Tanja Prekodravac, dipl. soc. pedagog Željka Gomuzak Anić, mag. psihologije Jana Krpina i prof. kineziologije Božica Križanić.
Cilj okruglog stola je bio okupiti multidisciplinaran tim stručnjaka koji su spremni pridonijeti iz različitih perspektiva svojih struka, zajedničkim radom, sugestijama, svojim znanjem i iskustvom planu razvoja dječjih igrališta na području grada Zagreba i šire. Zaključci radne skupine sa okruglog stola:
- Sva dječja igrališta i igraonice trebali bi udovoljavati sigurnosnim zahtjevima usvojenih engleskih normi HRN EN 1176, koje nisu prilagođene uvjetima u Hrvatskoj ili ne obuhvaćaju sve potrebne stavke te ostavljaju prostor za slobodnu interpretaciju nekih dijelova. Neki stručnjaci su zaključili da postoji potreba za izradom prilagođene hrvatske zakonske regulative za sigurnosne uvjete na dječjim igralištima ili barem da se jasnije definiraju određene stavke kako ne bi ostale rupe u zakonu i prostor za manipulaciju.
- Nastavno na to, treba se definirati tijelo, odbor ili ministarstvo koje će provoditi zakonsku regulativu na razini Republike Hrvatske i jasno definirati tko je odgovoran za edukaciju vlasnika igrališta o održavanju igrališta i osiguravanju maksimalne sigurnosti za djecu, da ne bi došlo do sukoba nadležnosti. Zatim, tko smije provoditi testiranja igrališta po hrvatskoj zakonskoj regulativi i normama i koliko često, koji su postupci sanacije neispravnih sprava/igrala posebice u slučaju nedostatka financijskih sredstava (što je posebno upitno kod školskih i vrtićkih igrališta) i dr.
- Definirati razine odgovornosti za svaku osobu uključenu u sustav postavljanja i održavanja sprava/igrala.
- Potreba za definiranjem koji proizvođači sprava/igrala za dječja igrališta zadovoljavaju standarde, a koji ne.
- Nedostatak dječjih igrališta uklopljenih u prirodni okoliš i nedostatak sprava od prirodnih i recikliranih materijala (npr. guma, drvo).
- Nedostatak vođenja i praćenja evidencije ozljeda djece na dječjim igralištima, kao i o uzrocima ozljeda, definirati odgovorno tijelo koje bi vodilo ovu evidenciju.
- Uniformnost dječjih igrališta u gradu i sprave male igrive vrijednosti kojom ne potičemo i ne razvijamo dovoljno psihomotorne sposobnosti djece (nemotivirajude sprave, nedostatak kreativno oblikovanih sprava, nedostatak natkrivenih prostora za igru vani za kišni i ljetni period, nedostatak avanturističko-istraživačkog tipa igrališta kao i prirodnih parkova u skladu s prirodom (gdje bi se koristili samo prirodni materijali i priroda sama), prerijetko korištenje prirodne podloge na igralištima tipa pijesak, trava, pijesak-zemlja, a prečesto postavljanje antitraumatskih podloga koje koje mogu sadržavati u sebi teške metale i zbog neadekvatnog održavanja nakupljaju prljavštine na sebe te se s vremenom mogu razviti i gljivice , loš trend postavljanja tzv. igrališta-kaveza…).
- Nedostatak igrališta i sprava za tinejdžere i adolescente (kao prevencija ovisnosti, delikvencije, pretilosti te osiguravanje prostora za psihofizički razvoj i provođenje kvalitetnog vremena mladih).
- Postavljanje sprava velike čvrstoće koje mogu izdržati težinu odrasle osobe.
- Nedostatak sprava za djecu s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju.
- Nedostatak gradskih zemljišta u pojedinim kvartovima namijenjenih dječjim igralištima.
- Veća važnost dječjih igrališta i zelenih površina u gradskom urbanističkom planu te negativna praksa prenamjene zelenih površina i travnjaka u građevinske površine.
- Važnost ovog okruglog stola je ukazivanje na potrebu za multidisciplinarnim pristupom struka pri projektiranju, izgradnji i održavanju dječjih igrališta koji je nužan za podizanje i održavanje kvalitete dječjih igrališta u urbanim zonama.
- Posebno bismo istaknuli potrebu za kvalitetnijom i kontinuiranom komunikacijom među stručnjacima koji su uključeni u sve faze nastanka i održavanja dječjih igrališta, i njihov om povezanošću te održavanje komunikacijske mreže među njima, što je bila jedna od namjera ovog okruglog stola.