Uvjerena sam da ima učenika/ca koji često pomisle kako bi baš bilo dobro ne ići u školu, ne pisati zadaće i druge obaveze koje nam profesori svakodnevno daju. Puno različitih istraživanja pokazalo je da postoji povezanost između nemogućnosti obrazovanja i siromaštva. Jeste li znali, da oko 20 milijuna djece u svijetu nije u mogućnosti ići u školu. To utječe na temeljno pravo svakog djeteta, a to je pravo na sretno odrastanje. Nažalost, stanje obrazovanja diljem svijeta svakakvo je samo ne blistavo.
„Obrazovanje je najmoćnije oruđe kojim možete mijenjati svijet“, Nelson Mandela
Iako je u razvijenim zemljama 91 posto djece obuhvaćeno osnovnim obrazovanjem, 57 milijuna djece osnovnoškolske dobi ne pohađa školu. Više od polovine djece koja ne pohađaju školu nalaze se u subsaharskoj Africi; procjenjuje se da 50 posto djece bez škole živi u područjima pogođenim sukobima. Čak 617 milijuna mladih diljem svijeta ne posjeduje elementarno znanje matematike i pismenosti. Samo 34 posto osnovnih škola u kritičnim područjima ima električnu energiju, a manje od 40 posto škola osnovne potrepštine za higijenu ruku…
Obrazovanje je temelj na kojem se razvijaju svi drugi ciljevi održivog razvoja.
Obrazovanje briše nejednakost, razvija toleranciju, uklanja siromaštvo, obogaćuje gospodarstvo, doprinosi zdravlju, boljem životu i ljudima i planetu.
Značajnije nego ikad prije obrazovanje je temelj na kojem se razvijaju svi ostali ciljevi održivog razvoja. Ono je spas ne samo za pojedinca nego i za cijelu civilizaciju i za planet Zemlju. Održivost se često pogrešno poistovjećuje s ekologijom i očuvanjem prirodnih resursa. Ekološka održivost jest izuzetno važna jer o njoj ovisi hoćemo li moći disati, piti, jesti, imati energije i materijala za gospodarski život, ali ona nije jedini i temeljni aspekt održivosti. Obrazovanje je, u cjelini gledano, važnije od svih ostalih 17 ciljeva održivog razvoja.
Naime, ako se svijet ne posveti djeci koja odrastaju u najtežim uvjetima, do 2030. godine − koja je prijelomna godina za UN-ove ciljeve održivog razvoja − 167 milijuna djece živjet će u siromaštvu, a 750 milijuna djevojčica bit će udano u dječjoj dobi. Svjesni tih problema UNICEF i UN kao dvije organizacije koje štite prava djece odlučili su to promijeniti.
Do kraja 2030. se želi osigurati besplatno i kvalitetno osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje za sve djevojčice i dječake. Također, se želi osigurati dostupnost jeftinog i kvalitetnog tehničkog, stručnog i tercijarnog obrazovanja, kao i sveučilišnog za sve žene i muškarce. Treba znatno povećati broj mladih i odraslih koji imaju relevantne vještine, između ostalog i tehničke i stručne za bolju zapošljivost, pristojne poslove i poduzetništvo.
Ciljevi agende UN-a o obrazovanju u sklopu održivog razvoja jesu „Osigurati kvalitetno obrazovanje uz mogućnost cjeloživotnog učenja svim populacijama na svim meridijanima i paralelama“.
Do 2030. godine mora se ostvariti napredak u povećanju pristupa obrazovanju na svim razinama i povećanju stope upisa u škole, posebno žena i djevojaka. U svijetu je u dobrom dijelu postignuta ravnopravnost djevojčica i dječaka u osnovnom obrazovanju, ali samo su neke zemlje uspjele postići taj cilj na svim razinama obrazovanja. Također se želi osigurati dostupnost jeftinog i kvalitetnog tehničkog, stručnog i tercijarnog obrazovanja, kao i fakultetskog, za sve žene i muškarce. To vrijedi i za sve ranjive grupe, uključujući osobe s invaliditetom i djecu u ranjivom položaju. Do kraja 2030. želi se osigurati svim učenicima stjecanje znanja i vještina potrebnih za unapređenje održivog razvoja, kao što su edukacije o održivom razvoju i održivim stilovima života, ljudskim pravima, rodnoj ravnopravnosti, kao i edukacije za promoviranje kulture mira i nenasilja, pripadnosti globalnoj zajednici te poštovanja kulturne raznolikosti i doprinosa kulture održivom razvoju.
Maria Tomić Preiner, dipl. psihologinja i dipl. socijalna radnica
Članak je nastao u sklopu projekta: „Sinergija održivog razvoja i poduzetničke aktivnosti u školskim klupama“, kojeg sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske u sklopu Švicarsko-hrvatskog programa suradnje.
Stajališta izražena u ovom članku isključiva su odgovornost Centra za edukaciju i savjetovanje Sunce i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
