ČUVAJMO PLANET SORTIRANJEM OTPADA

Na svjetskoj razini se godišnje generira oko dvije milijarde tona komunalnog čvrstog otpada, što je dovoljno za napuniti 822 tisuće olimpijskih bazena. Čak 80% stvari upotrijebimo samo jednom i zatim bacimo.  Nažalost, situacija se samo povećava, odnosno pogoršava iz godine u godinu pa je recikliranje bitnije nego ikad prije. Ove brojke govore kako je nekontrolirana potrošnja povezana s prekomjernom proizvodnjom otpada. Pridodamo li ovim podacima činjenicu o vremenu, tj. koliko je pojedinoj vrsti otpada potrebno da se razgradi, naša odgovornost prema zaštiti okoliša trebala bi biti još veća.

Koliko tjedana, mjeseci, godina treba pojedinim stvarima da se razgrade, možete vidjeti u nastavku:

  • Papirnate maramice (2 – 4 tjedna)
  • Odgrizak jabuke (2 mjeseca)
  • Kartonska kutija (2 mjeseca)
  • Filter cigarete (1 – 5 godina)
  • Vunena čarape (1 – 5 godina)
  • Čaša od stiropora (50 godina)
  • Metalna konzerva (50 godina)
  • Limenka za piće (200 godina)
  • Plastična boca (više od 400 godina)

Zato je prvi i najpoželjniji način postupanja s otpadom smanjenje količine otpada kojeg svakodnevno proizvodimo jer na takav način možemo smanjiti i njegov štetan utjecaj na okoliš ali i uštedjeti. Smanjenjem potrošnje utječemo ne samo na smanjenje otpada, već i na očuvanje izvora energije te na smanjenje zagađenja nastalog u procesu proizvodnje i transporta. Pri tome je važno zapamtiti da je otpad puno više od smeća: to su sve tvari ili predmeti koji ostaju iza nas nakon uporabe, a mogu biti vrijedne sirovine. Otpad koji nastaje u našim domovima sastoji se od više vrsta. Naučimo ga prepoznati i pravilno odvajati te time omogućimo i recikliranje. Više od polovine sadržaja u kantama za miješani komunalni otpad sastoji se od papira i plastike koji se mogu reciklirati.

Što ti možeš učiniti kako bi smanjio količinu otpada u lokalnoj zajednici?

Možeš:

  • Početi odgovorno trošiti i poticati druge na odgovornu potrošnju
    • Kupovati racionalno: birati veća pakiranja umjesto više manjih
    • Koristiti vrećice za višekratnu uporabu umjesto jednokratnih plastičnih vrećica
    • Ne bacati hranu – kupuj namirnice planski i onoliko koliko ti stvarno treba
    • Pij vodu iz slavine koja je u većini slučajeva ispravna kao i voda iz boce
  • Odgovorno ići u kupnju
    • Prije kupovine napiši s roditeljima popis onoga što trebate
    • Ponesite svoju trajnu vrećicu (U prosjeku plastičnu vrećicu koristimo 12 minuta, a potrebno je i 1000 godina da se razgradi)
    • Smanji aktivnosti koje doprinose većoj potrošnji
    • Kupujte češće, ali manje količine hrane. Na taj način izbjeći ćete kvarenje hrane, ali i smanjiti otpad iz hrane.

Kako sortirati otpad u obitelji

  1. korak > pripremite se za recikliranje
  • Raspitajte se kako vaše komunalno poduzeće prikuplja odvojeno sakupljeni otpad i gdje se nalazi vama najbliže reciklažno dvorište
  • Pripremite posude u kojima ćete odvojeno sakupljati otpad u svom domu
  • Razgovarajte s ukućanima o važnosti odvajanja otpada i o tome što se sve može odvajati: papir, plastika, metal, staklo, tekstil, elektronika (EE otpad), baterije, lijekovi, glomazni otpad…
  1. korak > odvojite otpad i svaku vrstu odložite u za to predviđeni spremnik
  • Važno je da se odvojeno sakupljeni otpad ne miješa s komunalnim ili drugim vrstama otpada jer se tako smanjuje mogućnost za recikliranje.

Za kraj važno je istaknuti da se sljedećih nekoliko godina čak 50% komunalnog otpada u Hrvatskoj mora reciklirati. Takav se postotak možda ne čini velikim, no dovoljno je reći kako se trenutno samo 18% otpada priprema za eventualnu ponovnu obradu. Dok odvojeno prikupljanje otpada zaživi u praksi, na nama je da se (pravovremeno) educiramo o tome kako ga pravilno odvajati, manje stvarati, ponovno koristiti i reciklirati. Na takav način dugoročno čuvamo planet na kojem živimo.

 

Maria Tomić Preiner, dipl. psihologinja i dipl. socijalna radnica

Članak je nastao u sklopu projekta: „Sinergija održivog razvoja i poduzetničke aktivnosti u školskim klupama“, koji se provodi u sklopu Švicarsko-hrvatskog programa suradnje. Program sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Stajališta izražena u ovom članku isključiva su odgovornost Centra za edukaciju i savjetovanje Sunce i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.