Koliko puta ste kupili majicu ili igračku koja vam zaista nije trebala? Vjerujem često.
Privlače nas šareni izlozi i povoljne cijene proizvoda te vrlo brzo imamo novu stvar koja nam zaista ne treba. Upravo je takvo ponašanje jedno od osnovnih obilježja konzumerizma.
Pitate se što je to zapravo konzumerizam. Prema definiciji „Konzumerizam u najširem smislu riječi predstavlja izraz kojim se opisuje stav prema kojemu sreća nekog pojedinca ovisi o korištenju određenih proizvoda i usluga, odnosno posjedovanju materijalnih stvari“. Osim toga konzumerizam se smatra djetetom tzv. modernog doba, te predstavlja skup vjerovanja i vrijednosti koje posjedovanje materijalnih dobara stavlja iznimno visoko na listi prioriteta.
Ako se malo bolje pogleda, nemogućnost kupovanja kod mnogih uzrokuje stres, jer smatraju da ako si nešto ne mogu kupiti, da nisu potpuni, da im nešto nedostaje. Ironična, ali realna činjenica je što im većina stvari koje ljudi kupe služi kao umjetni oblik sigurnosti te što mnogi svoju vrijednost vežu uz stvari koje kupuju. Ovakva činjenica povlači samo jedan zaključak „Postoji jaka veza između konzumerizma i sreće. “
Reklamna industrija polaže svoje nade na djecu. Kao i svi, tako je i ona svjesna činjenice da su djeca iznimno lakovjerna i podložna bilo kakvoj vrsti sugestije. Gospodin Rkman tvrdi slijedeće: “Djeca postaju temeljna ciljna skupina oglašavanja, i to posebno djeca koja pohađaju osmi razred osnovne škole i maturanti.” Budući da djeca predstavljaju budućnost opstanka konzumerizma, većina reklama oformljena je tako da “namami” djecu na kupovinu tj. na stvaranje želje da traže od roditelja da im kupuju proizvode koji se reklamiraju.
Uz inteligentno uokvirivanje proizvoda koji se prodaju, maloj djeci se može prodati apsolutno sve. Dovoljno je postaviti omiljene crtane junake na proizvode koji su “namijenjeni” djeci i ona će ih htjeti posjedovati.
Na takav način reklamna industrija funkcionira od omota na slatkišima do dućana s igračkama i restorana s brzom hranom. Djeca žele sve više toga imati, ne zato što im je to uistinu potrebno, nego zato što proizvod ima dobar marketing. Marke proizvoda uspješnih korporacija stvaraju neophodnu potrebu posjedovanja kod djece. Dovoljno je prisjetiti se potreba za barbikama, hranom iz McDonaldsa, Nike tenisicama, Disney-evim crtanim filmovima te Coca-Colom. Ovo su samo neke od marki koje su se uspješno proširile i pridobile potrošače diljem svijeta. Djeca ne razumiju reklame, ona samo znaju da žele proizvode koji se reklamiraju. I na takav način, stvar zapravo funkcionira. Danas djeca ne mogu zamisliti svoj stil odijevanja bez nekih razvikanih marki. Ona su se jednostavno poistovjetila s njima.
Posljedice na djecu nisu male. Stres nije samo realnost odraslih. Konzumerizam ga stvara i kod djece. Psiholozi su u najnovijim rezultatima istraživanja naglasili da su djeca postala sve izloženija stresu, i to posebno u dobnoj skupini od 6-12 godina. Gospodin Rkman smatra da se neka vrsta stresa kod djece javlja u vrtiću kad postanu svjesna sebe tj. u trenutku kad počnu razmišljati i kad postanu psihički osjetljivija na stvari koje drugi imaju, a oni nemaju, i na podbadanja i zezancije koje im drugi upućuju. Nakon toga će se rasplakati roditeljima kad dođu kući, te će roditelji pokušati učiniti sve što je u njihovoj moći da pomognu svom djetetu. Do stresa kod djece dolazi iz vrlo jednostavnog razloga – ako nisu opskrbljena s najnovijim proizvodima na tržištu, počet će iskušavati stres. Jedino objašnjenje za to je da im, kao i svakom pravom potrošaču, nešto nedostaje i žele to imati. Psiholozi za ovakvo stanje kojem su djeca izložena krive njihove roditelje, jer ih upravo oni uče takvom načinu ponašanja. Najveći problem tj. izvor stresa s kojim se djeca suočavaju proizlazi iz usporedbe s drugom djecom i onime što čini njihov stil.
U NASTAVKU VAM DONOSIMO SAVJETE ZA ODGOVORNU KUPNJU:
- Posudite od prijatelja ili obitelji
Jedan od načina kako izbjeći kupnju nečega što će vam trebati samo jednom ili dvaput u životu je, naravno, posudba. Ipak, vodite računa o tome da posuđene stvari i vraćate. Nitko ne voli ‘zaboravne’ prijatelje.
- Oduprite se popustima za određeni broj proizvoda
Trgovine često imaju akcije u kojima za dvije kupljene stvari treću dobivate ‘gratis’ ili vam nude veći popust na tri kupljene stvari, od kojih vam treća ne treba. Ovu ideju ne morate potpuno odbaciti – možda taj ‘treći’ proizvod treba nekom od vaših prijatelja – podijelite trošak.
- Čuvajte stvari
Ako čuvate stvari koje ste kupili, logično, nećete često morati kupovati nove. Vodite računa o kvaliteti i kupujte stvari koje traju. Nema smisla kupovati odjeću koja se uništi nakon ‘jednog pranja’, koliko god bila povoljna – za novac koji trošite na stalnu obnovu garderobe mogli ste kupiti manje kvalitetnijih stvari, koje će trajati godinama.
- Pokušajte nešto nabaviti besplatno
Prijatelj ima stari mobitel koji mu je dosadio, a vama treba novi. Zašto biste ga kupovali, ako možete dobiti njegov za simboličnu cijenu ili besplatno? Većina online oglasnika ima rubriku ‘poklanjam’ gdje sigurno možete pronaći neke od stvari koje vam trebaju.
Maria Tomić Preiner, dipl. psihologinja i dipl. socijalna radnica
Članak je nastao u sklopu projekta: „Sinergija održivog razvoja i poduzetničke aktivnosti u školskim klupama“, kojeg sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske u sklopu Švicarsko-hrvatskog programa suradnje.
Stajališta izražena u ovom članku isključiva su odgovornost Centra za edukaciju i savjetovanje Sunce i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
